Podaci DZS-a za 2023. godinu – U turističkim dolascima i noćenjima po trendu povećanja prva je Novska
Written by Željko Dolgoš on 8 kolovoza, 2024
Očekivano, u 2023.-oj godini broj turističkih dolazaka i noćenja najveći je u morskim gradovima, međutim, nastavlja se trend povećanja dolazaka i noćenja u kontinentalnim gradovima. Svoju dominaciju tako nastavljaju poznati hrvatski turistički dragulji poput Dubrovnika, Rovinja i Novalje, a u prošloj godini najveći rast ostvaren je u Novskoj.
Najzanimljivija stavka tiče se trenda povećanja turističkih dolazaka izraženog u postocima budući da su na listi najbolje rangiranih zastupljeni mahom kontinentalni gradovi, a prva je Novska koja je ostvarila povećanje od čak 208,70 posto. Druga je Petrinja s rastom od 98,66 posto, treći Bjelovar sa 73,19 posto više gostiju. Potom slijede Belišće, Pleternica, Otočac, Knin, Valpovo, Metković i Slatina čija se povećanja kreću u rasponu od 46,46 do 65,56 posto. Ukupno ravno sto gradova bilježi porast broja turističkih dolazaka, 19 ih je u minusu, a za devet gradova nema podataka.
I po trendu povećanja noćenja (izraženog u postocima) u top 10 su uglavnom mali i srednji kontinentalni gradovi. I u ovom je slučaju prva Novska s povećanjem od 83,17 posto, Petrinja je druga sa 66,47 posto, Belišće je ostvarilo 65,72 posto, a Bjelovar 61,34 posto više noćenja. Niz nastavljaju Kutjevo, Pleternica, Vukovar, Knin, Našice i Donja Stubica čija se povećanja broja noćenja kreću između 36,61 i 51,90 posto.
Iako je Hrvatska jedna od poželjnijih destinacija za ljetni odmor turista u ovom dijelu svijeta, sve se češće mogu čuti upozorenja znanstvenika o tome kako će do kraja aktualnog stoljeća čitav Mediteran u tom kontekstu pretrpjeti značajne gubitke. Naime, prognoziraju se temperature poput onih na Bliskom istoku, a i ove sadašnje sve češće dovode do ozbiljnih posljedica, primjerice, uvođenja redukcija vode zbog prevelikih suša kao što je slučaj u Španjolskoj i Grčkoj. Ove činjenice valja shvatiti kao važno upozorenje, kako zbog ljudskog zdravlja tako i zbog ekonomskog faktora, naročito u zemljama koje se, poput Hrvatske, ponajviše oslanjaju na turizam i prihode koji iz njega proizlaze. Da se nužan zaokret već događa potvrdio je i Zakon o turizmu koji veliki naglasak stavlja upravo na zaštitu prirodnog bogatstva i održivost.
