Alojz Buljan – poezija, kombinatorika, enigmatika, haiku, publicistika
Written by Željko Dolgoš on 5 rujna, 2025
Alojz Buljan rođen je 2. siječnja 1961. u Ponjiru kod Ključa, BiH. (Radi se o službenom podatku, koji se sa stvarnim ne slaže ni u danu, ni u mjesecu, ni u godini.) Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Ključu. Diplomirao je 1986. na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci s temom Primjena kombinatorike u enigmatici. Magistrirao je svibnja 1990. na temi Utjecaj promotivnih aktivnosti na povećanje izvoza na primjeru Kombinata „Braća Rađenović“ Novska. Radio je 1986.-1987. u ‘Agrokomercu’ u Velikoj Kladuši, a potom od proljeća 1987. do jeseni 1992. radi u PIK-u „Braća Rađenović“ i najzad u Srednjoj školi u Novskoj.
Poeziju je objavljivao u književnim časopisima Putevi (Banja Luka) i Marulić (Zagreb), školskom listu Srednjoškolac, studentskim listovima Ekos i Acta iuvenum, Zum Reporteru te na Radio Kladuši, a haiku poeziju u časopisima Vrabac / Sparrow (Samobor), Rival (Rijeka), Usponi (Senj), Haiku (Zagreb), Moslavačko zrcalo (Popovača) te haiku kalendarima i zbornicima koji su izlazili u Ludbregu. Jednu dužu priču objavio je u časopisu za dramu i prozu Plima (AGM, Zagreb, 1995.) kojeg su uređivali Miro Gavran i Silvija Šesto.
Zastupljen u haiku antologijama Haiku iz rata / War haiku (Samobor, 1995.), Grana koja njiše zrele plodove (Ludbreg, 2008.) i Nepokošeno nebo 1 / An unmown sky 1 (Ivanić-Grad, 2011.), knjizi Najkraće priče 2002 (Alma, Beograd, 2003.), knjizi grafita Gramatika u bermudama 2 (Alma, Beograd, 2003.) i knjigama aforizama Najljepše misli o ljubavi (Genesis, Zagreb, 2004.), Aforismul croat contemporan (Focus, Petrosani,Rumunjska, 2013.) te Ružičasti crnjak i Uzvodno niz Savu (UHAH, Split, 2023. i 2024.). Aforizme je objavljivao u studentskim listovima Mašinac i Iustitia (Banja Luka) i lokalnim glasilima Novljanski vjesnik (Novska), Lipa (Lipovljani), NG Revija (Dragalić – Nova Gradiška) i Bumerang (Osijek) te u prigodnim izdanjima vinkovačke „Privlačice“, enigmatskim časopisima iz Zagreba, Rijeke i Bjelovara, a nekoliko i na radijskim postajama. Aforizme objavljuje i u zbornicima Udruge hrvatskih aforista i humorista (UHAH).
Enigmatske radove: anagrame, rebuse, križaljke i stihovne zagonetke objavljivao je u enigmatskim časopisima iz Bjelovara, Rijeke, Zagreba, Banje Luke, Sarajeva, Beograda…, a povremeno u lokalnim (Glas Ključa, Novljanski vjesnik), dnevnim (Večernji list, Glas), školskim, studentskim te kombinatskim listovima (Agrokomerc i Belje). Za enigmatsku poeziju dobio je 1982. od „Čvora“ (Bjelovar) zagonetačku (enigmatsku) Goranovu nagradu.
Objavio je knjige: Anarime (1994., stihovni anagrami), Perom sna / Spomenar (1995., pjesme), Od Zagreba za Beograd – via Sarajevo (2000., aforizmi, epigrami i parodije, karikatura na poleđini Mijo Gašparović), Šljivin cvijet (2001., haiku, ilustracije Daniela Vuković), Kombinatorika u igrama riječi (u književnosti, enigmatici i promidžbi i matematički okviri kombiniranja) (2003., recenzenti prof. dr. sc. Stjepko Težak, jezikoslovac i prof. dr. sc. Zdravko Kurnik, matematičar), Točina (2005., pjesme, naslovna ilustracija Branka Suknjaić; zbirka je tiskana u istoj knjizi sa zbirkom Željka Voborskog Pjesme za Tugomila – obostrani tisak), Za, Ljubljano! (2009., aforizmi, fotografija na naslovnici Željko Gašparović), te (Prešućivane) žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća na području bivšeg kotara/općine Novska (Grad Novska, općine Jasenovac i Lipovljani, Grad Kutina – dio i Grad Sisak – dio) (3. dopunjeno izd., 2011., s Franjom Horvatom) i Hrvatske žrtve Drugoga svjetskog rata i poraća te rata 1992.-1995. s područja gornjeg Posanja (župe Ključ, Sanski Most, Sasina i Stratinska) i njihovi potomci, žrtve Domovinskog rata u Hrvatskoj (drugo prošireno izd., 2022.).
Zastupljen je u knjizi Ane Horvat More mora (hrvatski pjesnici o moru) (Zagreb, 2014.), a primjerom iz Kombinatorike u igrama riječi u knjizi Krešimira Bagića Rječnik stilskih figura (Školska knjiga, Zagreb, 2012.). Za knjigu Zagonetke Grigora Viteza (ZK Dragalić, 2019.), u kojoj su objedinjene sve Vitezove u različitim knjigama objavljene zagonetke, napisao je Predgovor. Ideja za knjigu nastala je u suradnji novinara Vjeke Hudolina i Vitezove kćeri jedinice Olge Vitez Babić, a priredila ju je Mirjana Škrinjarić.
Za zbirku pjesama (i) Novljanina Nedeljka Kučinića Izabrane pjesme (2024.) napisao je pogovor Neki čudan čovjek ide u pohode brezama.
