Ljubav, žrtva i domovina – snaga „Oluje”
Written by Željko Dolgoš on 4 kolovoza, 2023
Ljubav, žrtva i domovina – tri su riječi i tri simbola hrvatskih branitelja kroz cijelo vrijeme Domovinskog rata bili su i ostali snaga koja ih je vodila u svim bitkama, a vrhunac svega bila je Oluja. Hrvatske snage provele su od 4. do 7. kolovoza 1995. vojno-redarstvenu operaciju Oluja u kojoj je oslobođen Knin i ostali okupirani dijelovi Hrvatske. Podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi simbolično je označilo i pobjedu Hrvatske u Domovinskom ratu, a hrvatski narod s oduševljenjem je dočekao i pozdravljao povratak branitelja i dolazak slobode. Oluja je omogućila i mirnu reintegraciju okupiranog dijela Podunavlja, a njezin se uspjeh prenio na teritorij Bosne i Hercegovine koja je bila bliže završetku rata
Zapovjedno područje Bjelovar u zadnji je čas uveden u plan operacije Oluja (2. kolovoza) zato što je nakon Bljeska bio zadužen isključivo za obranu državne granice na Savi. Stoga zaslužuje visoke ocjene za provedbu zadaća s obzirom na kratak rok priprema, a posebno se cijeni njegov uspješan prelazak Save, što je usmjerilo nastavak napredovanja snaga. Spomenuti su prelazak izvele snage 125. dp. Novska. Zadaća bjelovarskog ZP-a bila je sudjelovanje u oslobađanju Banovine. Početak je planiran s forsiranjem rijeke Save te napredovanjem na smjerovima Jasenovac – Hrvatska Dubica i Orahovac – Hrvatska Dubica, sve u cilju oslobađanja Hrvatske Dubice i izbijanja na prometnicu Hrvatska Dubica – Sunja. Prvog dana operacije 125. dp Novska forsira rijeku Savu kod Jasenovca te oslobađa prva sela u smjeru Hrvatske Dubice, a jednako povoljni uvjeti stvoreni su i na drugim dijelovima bojišnice. Drugog je dana operacije važno postignuće 125. dp Novska bilo oslobađanje Hrvatske Dubice, sve u sklopu nastojanja za ubrzanim napredovanjem ZP-a Zagreb na smjeru Sunja – Kostajnica. Zadaću oslobađanja Hrvatske Kostajnice dobiva ZP Bjelovar, što je i ostvareno trećeg dana operacije. U prva tri dana to je zborno područje i završilo napadni dio operacije, a za to je vrijeme napredovalo 43 km na zahtjevnom području Banovine i uz rijeku Unu. U preostalim danima učvršćivalo je obranu te pretraživalo teren od zaostalih neprijateljskih skupina.
Oslobađanje Knina prijelomni je trenutak Oluje. Poraz pobunjeničkih snaga iz Knina nezaustavljivo se prelijevao na cijelu bojišnicu. Stoga je snažan prodor hrvatskih snaga izazvao svojevrstan domino-efekt u kojem su pobunjeničke snage doživljavale poraz za porazom. U sjećanju hrvatskog naroda posebno mjesto ima predaja tzv. kordunskog 21. korpusa Vojske Republike Srpske Krajine (21. K VRSK). Njegove su se snage predale petog dana operacije nakon što su se našle u okruženju hrvatskih snaga na širem području Topuskog. Nakon što je HINA 5. kolovoza u 12:26 priopćila kako se na Kninskoj tvrđavi vijori hrvatska državna zastava, a hrvatske su snage ušle u Knin, u zemlji je zavladalo oduševljenje i pobjednički ugođaj koji se upotpunjavao domoljubnim pjesmama i zahvalama hrvatskim braniteljima.
Za slobodu domovine u danima Oluje poginulo je ukupno 239 branitelja, dvojica se vode kao nestali, a 1430 sudionika je ranjeno. Tijekom akcije Oluja smrtno su stradali, iz ove postrojbe, hrvatski branitelji Miroslav Dodigović, Mario Lončarević, Petar Mačković, Đoko Babić, Branko Berber, Mladen Korica, Mladen Špoljarević, Ivan Tomić, a od posljedica ranjavanja nekoliko dana kasnije preminuo je i Josip Tutić. Tijekom ovih borbenih aktivnosti ranjeno je i ukupno 35 pripadnika 125. Domobranske pukovnije Novska. Njima u spomen, kao i svim sudionicima Oluje, u Kninu je podignut Spomenik Hrvatske pobjede “Oluja 95” kao zahvala za žrtvu i darivanje za slobodu Hrvatske.
Foto: Željko Gašparović Gašo
